Postoji velika razlika u načinu na koji ljudi u BiH, ali i cijeloj našoj regiji, koriste kreditne kartice u odnosu na SAD ili zapadnu Evropu: tako u SAD-u ljudi s karticama idu u prodavnice da kupe namirnice, na benzinske stanice i slično, dok u BiH ljudi još imaju naviku na bankomatu podići gotovinu i onda ići nešto kupovati. Ove navike bh. potrošača treba mijenjati. U SAD-u i zapadnoj Evropi dostupnost elektronskog plaćanja je veća. Ako pogledate u novčanike stanovnika SAD-a, vidjet ćete da imaju do 12 kartica, ali ako pogledate u novčanike stanovnika BiH, naći ćete jednu kreditnu i jednu debitnu karticu, tako da u BiH postoji veliki prostor za napredovanje, uvođenje novih vrsta proizvoda, izdavanje različitih vrsta kartica i kredita. Cilj je povećanje finansijske pismenosti te ohrabrenje ljudi da, umjesto gotovinskog plaćanja, koriste bezgotovinsko plaćanje.
Postoji velika razlika u načinu na koji ljudi u BiH, ali i cijeloj našoj regiji, koriste kreditne kartice u odnosu na SAD ili zapadnu Evropu: tako u SAD-u ljudi s karticama idu u prodavnice da kupe namirnice, na benzinske stanice i slično, dok u BiH ljudi još imaju naviku na bankomatu podići gotovinu i onda ići nešto kupovati.
Ove navike bh. potrošača treba mijenjati, izjavio je jučer generalni menadžer VISA CEMEA za jugoistočnu Evropu i Zajednicu nezavisnih država Jean-Marc Tonti.
- U SAD-u i zapadnoj Evropi dostupnost elektronskog plaćanja je veća. Ako pogledate u novčanike stanovnika SAD-a, vidjet ćete da imaju do 12 kartica, ali ako pogledate u novčanike stanovnika BiH, naći ćete jednu kreditnu i jednu debitnu karticu, tako da u BiH postoji veliki prostor za napredovanje, uvođenje novih vrsta proizvoda, izdavanje različitih vrsta kartica i kredita, rekao je on na okruglom stolu o temi „Finansijske mogućnosti klijenata - elektronska plaćanja i finansijske usluge", koji su u Sarajevu organizirali VISA CEMEA i Centralna banka BiH.
Cilj je povećanje finansijske pismenosti te ohrabrenje ljudi da, umjesto gotovinskog plaćanja, koriste bezgotovinsko plaćanje. Prema njegovim riječima, većina edukacija o elektronskom bankarstvu odvija se na internetu, a dostupnost interneta u BiH je na nižem nivou nego u zapadnim zemljama, tako da je u BiH problem u dostupnosti kanala da se informacija prenese ljudima. Zato se VISA mora fokusirati više na tradicionalne kanale komuniciranja, a manje na internet.